Jedna od najzastupljenijih grešaka kod ljepšeg pola. Riječ je o tome da, kad opisuju neku osobu koju poznaju (a u dosta slučajeva i ne poznaju), a pretpostavljaju da se ne uklapa u njihove (previsoke) standarde, često koriste gomilu primitivnih pridjeva kao što su: ružan, ljigav, drtina, seljak (paleta je ogromna); ali nikad mi nije bilo jasno zašto u taj raznovrsni opus ubacuju i pridjev „ćelav“. Zbog kog bi to nevjerovatnog razloga ijednom muškom biću bila uvreda da mu neko kaže da nema jebenu kosu? Pitanje je samo da li su i muškarci toliko primitivni da čak dopre do njihovog mozga kad ih djevojka pokuša uvrijediti konstantacijom da su ih priroda ili mašinica uskratili za par dlaka ili postupaju onako kako dolikuje.