Stari zajeb Mišela De Montenja koji se djelotvorno može koristiti u najmanje dva slučaja.
1.Slučaj: Umirivanje savjesti prilikom smanjenja intenziteta učenja ili potpunog prekida istog.
2. Slučaj: Ostavljanje utiska pronicljivosti ili visprenosti pred profesorima. Kod roditelja ne pali.
1.Primjer: Razgovor sa vlastitom malenkošću nakon nekoliko nedjelja mazohističkog učenja.
* Koji će mi kurac sve ovo?
- Nemoj tako, trebaće ti. Školuješ se da bi sutra pomagao drugima i da bi imao svoj dinar.
* Ionako ću sve ovo uskoro zaboraviti, ova mi sranja nikada neće trebati!
- Misli na sutra!
*Ali, sutra nikad neće doći, jer uvijek je danas.
- Mnogo se ti praviš pametan!
* Uostalom, ako stalno budem učio, kad ću znati? Nikad.
- Ne seri, majke ti!
* Ne, bez zajebavanja, to znači da što manje vremena provodim učeći, više će mi vremena proticati u znanju, a ako skroz batalim učenje svo će mi vrijeme proticati u znanju. A znanje je moć, jel tako?
Mozak na pašu.2. Primjer:
Profesorka:"Kolege, vaš poziv zahtijeva stalno usavršavanje. Vi morate stalno, stalno da učite!
Hoochie Coochie Man: " Ali, ako stalno budemo učili, kad ćemo znati?"
Profesorka( u sebi): " Tatka ti svog malo zajebavaj, znaš."
